Kovačević o planu za Ukrajinu: "Trump i Putin slažu se više nego što se slažu EU i Trump"

Prvotno objavljeni plan u 28 točaka po riječima mnogih izgledao je "kao da je pisan u Moskvi" . No Donald Trump je ubrzo poručio da to "nije njegova konačna ponuda". Pa su američka i ukrajinska strana u međuvremenu održale pregovore u Ženevi, uz prisustvo i europskih predstavnika, izradivši dorađeni mirovni plan u kojemu su očito uvažene i neke revizije Kijeva.

No i Europa je odgovorila svojim protuprijedlogom, planom koji dodatno revidira Trumpov plan, ponajprije u najspornijoj joj 3. točki koja kaže kako se "očekuje da Rusija neće napadati susjedne države, a NATO se neće dalje širiti". Također i po pitanju teritorijalnih ustupaka koje bi Ukrajina trebala dati.

"Na koncu će se i Europa suglasiti"

S obzirom na to koliko je Europa uložila novca i oružja u Ukrajinu i koliko izbjeglica otamo primila, postavlja se pitanje je li Trumpovim planom gurnuta na marginu, u ulogu promatrača.

"Očito je da će plan biti modificiran, ali ne možemo znati u kojoj mjeri. Mislim da će se na koncu i Europa suglasiti s tim teritorijalnim koncesijama, ali će inzistirati na sigurnosnim jamstvima za ostatak Ukrajine i vrlo vjerojatno na drugačijoj raspodjeli udjela i dobiti što se tiče predloženih fondova za obnovu Ukrajine", kaže vanjskopolitički stručnjak Božo Kovačević.

Europska unija, dodaje, inzistira na tome do zajedno s SAD-om izradi sporazum koji bi bio predložen Rusiji.

"No pritom EU zanemaruje da su Trump i Vladimir Putin suglasni u većoj mjeri nego što su suglasni Trump i EU. Njih dvojica su suglasni u tome da SAD neće biti izravno uključen u rat i drugo, da je Ukrajina problem koji treba riješiti. EU pak inzistira na tome da je Rusija problem i da u rješavanju tog problema Amerika mora biti izravno uključena, dakle vojno. No ponavljam, najjednostavnije rečeno, da se Putin i Trump slažu više nego što se EU slaže s Trumpom", ističe Kovačević.

"EU želi zadržati privid da se i nju nešto pitalo"

U tom smislu, dodaje na sugovornik, EU želi u najmanju ruku zadržati privid da se i nju nešto pitalo.

"No dok je EU inzistirala da se Rusiji nametne sporazum s kojim nije bila unaprijed suglasna, tako su sada Trump i Putin zajedno postigli nacrt sporazuma a da EU nisu pitali. Drugim riječima, ne može se postići da takav sporazum bude provediv, a da s njim nisu suglasni svi kojih se tiče. Tako da europska koncepcija nametanja rješenja Rusiji, za koja se unaprijed zna da joj nisu prihvatljiva, ne dolazi u obzir. To bi bilo provedivo ako se SAD izravno uključi u rat protiv Rusije, a Trump to ne želi."

Kovačević ističe da je Putin načelnu suglasnost za taj sporazum već dao.

"To je razumljivo jer su, da tako kažem, teritorijalna osvajanja Rusije time ozakonjena. No implicitno je i Rusija pristala na neke ustupke, premda se o tome ne govori. Rusija de facto mora promijeniti Ustav da bi taj sporazum mogao biti primijenjen. I drugo, ako ostanu odredbe o raspolaganju ruskim sredstvima, to znači da je Rusija pristala da SAD dosad zamrznuta ruska sredstva koristi kao svoj ulog u fondu za razvoj Ukrajine. Tako da je usuglašeni prijedlog ipak rezultat stanovite spremnosti Rusije na kompromis", tvrdi Kovačević.

Je li Kijev spreman na teritorijalne ustupke?

A ima li šanse da plan zaživi do kraja godine?

"Bilo bi dobro da zaživi što prije da prestanu izravna neprijateljstva jer očito je da to više nije podnošljivo ni za Ukrajinu ni za Rusiju. Pitanje je u kojoj mjeri Zelenski može bez riskiranja svoje vlasti pristati na teritorijalne ustupke. Činjenica da je i njegov predsjednik za nacionalnu sigurnost sudjelovao u pripremi prijedloga sporazuma daje naslutiti kako je i ukrajinska vlast spremna na teritorijalne ustupke", zaključio je Kovačević.